Biogas – neiskorišteni potencijal za energetsku tranziciju BiH

Primjena biogasa je široka – koristi se za zagrijavanje domaćinstava i industrijskih objekata, ali i proizvodnju električne energije. Također, kada se pročisti, biogas postaje biometan, koji može zamijeniti prirodni gas u gasnim mrežama. U gradovima gdje se biogas koristi za autobuse i kamione, emisije CO₂ mogu se smanjiti za čak 80% u poređenju s dizel gorivom. Na farmama, biogas omogućava poljoprivrednicima da smanje troškove energije i proizvodnje đubriva, dok istovremeno doprinosi smanjenju emisija metana, jednog od najopasnijih stakleničkih gasova.

Evropske zemlje pokazuju put

Evropska unija već decenijama podstiče poljoprivrednike da koriste stajnjak i biljne ostatke za proizvodnju biogasa, čime smanjuju emisije štetnih gasova i ostvaruju dodatne prihode. Njemačka prednjači sa preko 9.500 biogasnih postrojenja, dok Danska više od 40% svog prirodnog gasa zamjenjuje biometanom.

U našem regionu, Hrvatska ima preko 30 aktivnih biogasnih elektrana, dok Srbija tek razvija tržište, ali već ima 8,3 MW instaliranog kapaciteta. Farma u Vojvodini, na primjer, koristi goveđi stajnjak za proizvodnju struje za 2.000 domaćinstava, dok višak toplote koristi za grijanje plastenika. Slično, u Sloveniji su poljoprivrednici udruženi u energetske zadruge, dijeleći troškove investicija i ostvarujući profit kroz prodaju električne energije.

Biogas u BiH – ogroman neiskorišteni potencijal

Bosna i Hercegovina (BiH) se dobrovoljno obavezala da će raditi na smanjenju emisija metana kao dio inicijative Globalno obećanje o metanu (Global Methane Pledge) koja ima za cilj smanjenje globalnih emisija metana za 30% do 2030. godine. Također, kroz Integrirani energetski i klimatski plan BiH za period do 2030. godine, planira se smanjenje emisija stakleničkih gasova za 41,21% u odnosu na 1990. godinu, uz ambiciju daljeg smanjenja kroz postepenu dekarbonizaciju energetskog sektora i povećanje udjela obnovljivih izvora energije.

Jedan od ključnih alata za postizanje ovih ciljeva mogu biti biogasna postrojenja. Prema podacima Agencije za statistiku BiH iz 2024. godine, u BiH se godišnje proizvede više od 5,95 miliona tona stajnjaka. Kada bi se sva količina iskoristila za biogas, moglo bi se proizvesti 280 GWh električne energije godišnje, što bi pokrilo gotovo polovinu proizvodnje električne energije jedne termoelektrane snage 100 MW. Osim toga, godišnja proizvodnja toplotne energije iz biogasa mogla bi doseći 400 GWh, što bi bilo dovoljno za grijanje desetina hiljada domaćinstava.

Ako bi se biogas pretvorio u biometan, moglo bi se proizvesti oko 65,5 miliona litara ekvivalenta benzina, što bi moglo zamijeniti gorivo za približno 72.780 vozila s prosječnom godišnjom potrošnjom od 900 litara goriva. Ekološki efekti su jednako impresivni – smanjenje emisija CO₂ za 18 miliona tona godišnje ekvivalentno je sadnji 18 miliona stabala.

Ekonomija biogasa – brza isplativost i dugoročna korist

Biogasna postrojenja omogućavaju istovremenu proizvodnju električne i toplotne energije, uz dodatne prihode od prodaje nusproizvoda poput organskog đubriva. Isplativost ovih postrojenja zavisi od tržišne cijene električne energije, ušteda na grijanju i prihoda od prodaje đubriva. Uzimajući za pretpostavku da je cijena električne energije 0,13 KM/kWh, uštede na grijanju 0,04 KM/kWh, te minimalna prodajna cijena đubriva 10 KM po toni, mala biogasna postrojenja od 10 kW za čiji rad je potrebno 18 krava, mogu ostvariti značajne godišnje prihode od preko 80.000 KM i povrat investicije za manje od godinu dana. Ove cijene mogu biti i više, ovisno o tržištu i uvjetima otkupa.

Ekonomska računica za primjer biogasnog postrojenja snage 100 kW

Postrojenje snage 100 kW godišnje može proizvesti 600 MWh električne i 900 MWh toplotne energije. Investicija iznosi 684.540 KM, dok su operativni troškovi 34.227 KM godišnje. Prihodi od prodaje električne energije iznose 78.000 KM, dok dodatne uštede kroz korištenje ili prodaju toplotne energije donose 36.000 KM. Prodaja organskog đubriva može donijeti dodatnih 708.382 KM, čime ukupni godišnji prihod dostiže 822.382 KM. Povrat investicije se ostvaruje za manje od 0,87 godina. Ovakvo postrojenje može zadovoljiti energetske potrebe za 133 domaćinstva. Za njegov rad potrebno je oko 177 krava ili 149.000 kokoši, čiji stajnjak ili izmet bi se koristio za proizvodnju biogasa. Smanjenje emisija CO₂ ovim primjerom iznosi 214 tona godišnje, što je ekvivalent uklanjanju 90 automobila sa ulica ili sadnji 10.000 stabala.

Pored ekonomskih i energetskih koristi, biogasna postrojenja doprinose smanjenju neprijatnih mirisa na farmama, poboljšanju kvaliteta zraka, sprječavanju zagađenja podzemnih voda i smanjenju upotrebe sintetičkih đubriva.

Kako ubrzati razvoj biogasa u BiH?

Izgradnja biogasnih postrojenja u BiH trenutno se suočava sa izazovima vezanim za administrativne procedure, uključujući duže vremenske okvire za izdavanje dozvola, nedovoljnu koordinaciju među nadležnim institucijama i složene procedure priključenja na mrežu.

Da bi se potencijal biogasa iskoristio, potrebno je pojednostaviti administrativne procedure i ubrzati izdavanje dozvola, osigurati stabilne subvencije i modele finansiranja za investitore, te omogućiti dugoročne ugovore o otkupu električne energije i pravedan pristup tržištu. Također, važno je jačati podršku 'prosumer' modelu, u kojem korisnici proizvode, koriste i prodaju energiju, kao i energetskim zajednicama koje omogućavaju zajedničku proizvodnju i korištenje energije, čime se smanjuju troškovi za sve članove.

Zaključno, BiH posjeduje neiskorišteno bogatstvo – energiju skrivenu u organskom otpadu. Investitori, poljoprivrednici i donositelji odluka imaju priliku da budu predvodnici energetske tranzicije, otvarajući put ka održivoj i energetski neovisnoj budućnosti. Biogas nije samo tehnologija, već rješenje koje može preoblikovati ekonomiju, zaštititi okoliš i donijeti dugoročne koristi cijelom društvu. Vrijeme je da prepoznamo ovu priliku i iskoristimo je kao pokretačku snagu za razvoj. 

Projekt "Izrada plana BiH za kratkotrajne zagađujuće materije koje utiču na klimu, Mape puta BiH za metan i Okvira za praćenje, izvještavanje i vertifikaciju za emisije kratkotrajnih zagađujućih materija" je dio inicijative Climate & Clean Air Coalition, implementiran od strane organizacija People in Need , Centar za energiju, energetsku efikasnost i okoliš i Udruženje za turizam i zaštitu okoliša STEP uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Projekt će ojačati politike Bosne i Hercegovine vezane za kratkotrajne klimatske zagađivače, smanjenje emisija metana i poboljšanje kvaliteta zraka, približavajući Bosnu i Hercegovinu ispunjenju međunarodnih obaveza preuzetih u okviru Pariškog sporazuma, Ugovora o energetskoj zajednici i Sofijske deklaracije.

Ukoliko vas zanima ova tematika ili želite saznati više o projektu zapratite nas na Facebooku i LinkedInu.