IZBJEGLICE ČEKAJU SATIMA NA HLADNOĆI I KIŠI NA OTVARANJE GRANICE. PIN PRUŽA PODRŠKU ČEŠKIM VOLONTERIMA KOJI POMAŽU IZBJEGLICAMA U SRBIJI

Objavljeno: 22. okt 2015. Vrijeme čitanja: 5 minuta
IZBJEGLICE ČEKAJU SATIMA NA HLADNOĆI I KIŠI NA OTVARANJE GRANICE. PIN PRUŽA PODRŠKU ČEŠKIM VOLONTERIMA KOJI POMAŽU IZBJEGLICAMA U SRBIJI
© Foto: PIN

Berkasovo/Bapska (22. oktobar 2015,) – Na hiljade izbjeglica stoji na blatnjavom polju. Temperature noću padaju na blizu nula stepeni Celzijusa, žene pritišću malu djecu na grudi. Na kiši, hladnoći i vjetru, satima čekaju otvaranje hrvatske granice kako bi napravili tek korak dalje u svom bijegu ka Evropi. Sirijci, Afganistanci, Iračani i drugi često bježe od rata i progona. Za njima su sedmice putovanja i opasan prelazak preko Sredozemlja. Njihov put sada je blokiran nemogućnošću evropskih zemalja da se dogovore o zajedničkoj strategiji. Zbog sporog prijema izbjeglica u Sloveniji, Hrvatska dozvoljava sve manji ulazak ljudi, a često im potpuno uskraćuje ulazak.

To se naročito vidi na graničnom prijelazu Berkasovo/Bapska između Srbije i Hrvatske. Situacija je kulminirala u nedjelju i ponedjeljak kada je tri hiljade ljudi stajalo na kiši, na srbijanskoj strani granice, bez mogućnosti da se negdje sklone. „Ljudi su stajali ovdje na kiši, u blatu dvanaest- četrnaest sati, djeca su spavala na drvenim paletama prekrivenim samo plastičnim čaršafima ili dekama. Istovremeno, srbijanski autobusi su stalno dovozili nove ljude“, opisuje situaciju Jan Pejril, koordinator humanitarne pomoći iz programa organizacije People in Need (Čovjek u nevolji - PIN).

#~gallery-1357~#

Situacija se od tada nije mnogo popravila. „Ovdje je još uvijek 1.000 do 1.500 ljudi koji čekaju na kontrolnom punktu s Hrvatskom. Većina nema pojma gdje se nalaze i zašto ne mogu dalje. Često nemaju toplu odjeću ili obuću. Porodice se razdvajaju u gomili. Barem je kiša stala“, kaže Jan Pejril. „Štaviše, ljudi se ponekad jednostavno sruše. Jednu smo osobu morali iznijeti na ramu od kreveta. Sinoć smo pomagali djevojčici koja je izgubila roditelje i lutala po polju, ili grupi ljudi koja je pomagala slijepoj mladoj ženi“, dodaje on naglašavajući da će se situacija s dolaskom zime pogoršati.

BEZ ČEŠKIH DOBROVOLJACA TO NE BI BILO MOGUĆE

Iako vlasti u Srbiji prate situaciju, pomoć pružaju samo češki dobrovoljci, koji već nekoliko sedmica rade ovdje, nudeći izbjeglicama čaj, hranu, toplu odjeću i skupljajući smeće. Također, donijeli su šatore i osvjetljenje. Neposredno prije usporavanja prihvata izbjeglica, oni su upravljali sistemom stanica koje su sprečavale da velike grupe ljudi ne nagrnu na granicu odjednom i tako sprečavali izbijanje sukoba s policijom koja čuva granicu.

#~gallery-1356~#

Kao volonteri, bavili smo se situacijom dok je ovo bio granični prijelaz preko kojeg su ljudi prolazili i nisu se zadržavali. Sada to više liči na izbjeglički kamp. Sinoć je ovdje spavalo 700 ljudi. U ovim uslovima ne možemo brinuti za njihovo zdravlje i sigurnost. Stvaraju se gužve, opasno je za malu djecu i starije osobe“, kaže koordinator volontera, Jan Skalik. „Molimo humanitarne organizacije i državne organe da povećaju svoje prisustvo. Pozdravljamo pomoć Srbije. Obećali su nam da će dozvoliti postavljanje šatora za majke sa djecom i pomažu nam u čišćenju“, dodaje on.

Prema Skaliku, trenutno je 42 volontera, uglavnom iz Češke Republike. Oni se uglavnom brinu da izbjeglice budu utopljene i mirne. Noću im donose čaj, odjeću i obuću, pokušavaju razgovarati s njima u nastojanju da ih smire.

Češki volonteri rade ogroman posao. Oni su među rijetkim ljudima koji pružaju pomoć 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Većina nevladinih organizacija odlazi s prvim mrakom. A najveći broj izbjeglica stiže upravo noću“, kaže Jan Pejril iz PIN-a, koja je počela pružati podršku volonterima na terenu. Organizacija je počela raditi na graničnom prijelazu početkom oktobra. Kupili su agregat, telefone i iznajmili kuću u kojoj volonteri spavaju. „Također, uspostavili smo sistem komunikacije između kancelarija lokalne uprave, volontera i nevladinih organizacija“, dodaje Pejril.


PIN također pomaže oko manjih problema, poput buradi za vodu, goriva za agregate, plastičnih čaša za čaj, osvjetljenja ili popravljanja agregata. „U narednim danima želimo volonterima početi davati finansijsku podršku za operativne troškove, i osigurati da imaju veće količine čaja, plastičnih čaša i šećera, ili klupe za šatore“, kaže Jan Pejril.

ŠATORI S GRIJANJEM ZA NAJUGROŽENIJE JEDNO OD RJEŠENJA

Uprkos svim naporima, stanje izbjeglica je i dalje prilično teško. „Dok čekaju, ljudima su prije svega potrebni zagrijani šatori s osvjetljenjem i sanitarnim čvorovima. Bilo bi dobro organizirati kamp gdje bi se ljudi mogli skloniti. Zasad postoje toaleti koje je postavila Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR)“, kaže Jan Pejril dodajući da pokušava iznajmiti parcelu od lokalnih poljoprivrednika, gdje bi se mogli postaviti umivaonici, šatori za najugroženije ili kontakt punktovi za razdvojene porodice.

Organizacija pomaže izbjeglicama u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji od septembra. Preko lokalnih partnera distribuiraju im hranu i sanitarne pakete, ali također pružaju pravnu i psihološku pomoć i osnovne informacije. „Samo u Srbiji naši su partneri već pružili pomoć za tri hiljade ljudi. Primjera radi, u osam slučajeva pomogli smo maloljetnicima da pronađu svoje porodice. U Sjevernoj Makedoniji je naša partnerska organizacija fokusirana na savjetovanje, a od oktobra se organizacija počela baviti zbrinjavanjem otpada oko izbjegličkog kampa u blizini Đevđelije. Planiramo da počnemo sa isporukom pokrivača ili prenosivih peći," kaže Emanuela Mackova, koordinatorica za pomoć pri fondaciji Čovjek u nevolji u Srbiji i Makedoniji. Osigurali smo 3 miliona čeških kruna za hitnu pomoć izbjeglicama na Balkanu iz humanitarnog fonda Kluba prijatelja PIN-a.

Situacija je i dalje ozbiljna. Prema informacijama lokalnih vlasti, samo u prvih dvadeset dana oktobra u Srbiju je ušlo više od 100.000 izbjeglica. Žene i djeca čine trećinu ovih ljudi. „S dolaskom zime situacija će se pogoršati. Na mjestima kao što je Berkasovo/Bapska vrlo je vjerovatno da će doći do širenja respiratornih bolesti. Zbog toga je izuzetno važno pružiti humanitarnu pomoć, osigurati šatore s grijanjem, medicinsku pomoć, pristup sanitarijama, pitkoj vodi i hrani za cijelu rutu“, kaže Emanuela Mackova. 

POMOĆ PIN-a NA BALKANU

Organizacija PIN aktivna je na Balkanu još od ratova u Bosni i Hercegovini i na Kosovu iz 1990-ih. Na Kosovu se trenutno fokusiraju na saradnju s organizacijama koje pomažu slijepim i gluhim osobama, promoviranje prava osoba s mentalnim poteškoćama i podršku inkluzivnom obrazovanju djece iz manjinskih grupa. U Srbiji se organizacija fokusira na usluge za osobe s mentalnim poteškoćama. Zalažu se za osiguranje posebnog, zaštićenog smještaja za korisnike ustanova za osobe s mentalnim poteškoćama u gradu Veliki Popovac. Također, u Bosni i Hercegovini i Srbiji pružali su pomoć tokom poplava koje su pogodile ove dvije zemlje u maju 2014. godine.

Za više informacija:

Emanuela Macková, koordinatorka za pomoć izbeglicama za PIN u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, +420 778 489 537 Emanuela.Mackova@clovekvtisni.cz

Jan Pejřil, koordinator humanitarne pomoći za PIN na granici Srbije i Hrvatske, +381649395957 Jan.Pejril@clovekvtisni.cz

Marie Heřmanová, prijedstavnica za medije i koordinatorka čeških volontera (Prag), +420 603 206 655

Autor: PIN

Povezani tekstovi